Metode & Tehnike

Gradova bez pesticida

Omogućeno uz potporu od strane:

Dio I – Zašto > Koji > Tko > Što

#1 Zašto bi javne površine bile netretirane pesticidima?
#2 Tko je odgovoran za prelazak na održavanje površina bez upotrebe pesticida?
#3 Koji koraci su uključeni u planiranje gradova bez pesticida?

Dio II – Preventivne metode

#4 Koje su osnovne metode prevencije neželjenog rasta bilja?
#5 Koju vrstu malča koristiti?
#6 Koji je najbolji pokrivač tla?
#7 Mogu li se cvjetne livade s poljskim cvijećem zasaditi bilo gdje? Kako osigurati prihvaćanje od strane građana?
#8 Koja načela održavanja zelenih površina osiguravaju prisutnost pčela i ostalih oprašivača?
#9 Gdje naći sjemenje i bilje koje će osigurati adekvatno prekrivanje tla i osigurati mogućnost korištenja zelenih javnih površina i u druge svrhe?

Dio III – Alternative herbicidima u održavanju javnih površina

#10 Da li je neophodno korištenje herbicida?
#11 Koja su najnovija dostignuća u razvoju nekemijskih sredstava za kontrolu neželjenog bilja?
#12 Što poduzeti s invazivnim stranim vrstama?
#13 Koje su najbolje okolišno prihvatljive metode za suzbijanje raste neželjenog bilja na grobljima?
#14 Koje su najbolje okolišno prihvatljive metode za kontrolu rasta neželjenog bilja između popločenih površina i puteva?
#15 Koje su najbolje okolišno prihvatljive metode za kontrolu rasta neželjenog bilja na sportskim terenima?
#16 Može li umjetna trava biti dobro rješenje za koncept održavanja bez upotrebe pesticida?

Dio IV – Komunikacija i podizanje osvještenosti javnosti

#17 Kako obavijestiti javnost o prelasku na održavanje bez pesticida?
#18 Kako uključiti građane?
#19 Kako odgovarati na pritužbe građana?
#20 Kako promicati održavanje zelenih površina bez upotrebe pesticida među odjelima koji se bave održavanjem?
#21 Kako motivirati vrtlare da usvoje koncept održavanja površina bez upotrebe pesticida? Treba li im edukacija?

Dio V – Pitanje troškova

#22 Da li održavanje površina bez upotrebe pesticida znači više troškove održavanja?
#23 Zaključak

Kopenhagen:
Zeleni glavni grad Europske unije 2014., grad pionir

“Sretan sam što mogu potvrditi da Kopenhagen više ne koristi pesticide na javnim površinama. Nismo ih korstili godinama. Ovaj grad ima tako dobra iskustva s alternativnim metodama upravljanja zelenim površinama da je ponovna upotreba pesticida isključena. Tehnička i okolišna administracija ima detaljna saznanja o alternativnim metodama (kontrole neželjenog bilja) i rado će ih podijeliti s drugima kako bismo zajedno zaštitili naš okoliš i pitku vodu.

Ubijanje neželjenog bilja kemikalijama je postalo nepotrebno zahvaljujući novim saznanjima zajedno s dobro poznatim alternativnim metodama i promijenjenom pogledu javnosti na pitanje bioraznolikosti. Pesticidi mogu, prema našem iskustvu, biti u potpunosti zabranjeni.”

Morten Kabell, gradonačelnik, Odjel za tehnička i okolišna pitanja, Grad Kopenhagen, Zeleni grad Europske unije za 2014. godinu.

Ghent: izbacivanje pesticida iz upotrebe je logičan koran na putu do održivosti in its sustainable transition

1. srpnja 2009. grad Ghent je prestao koristiti pesticide. Prilagođeni dizajn javnih površina pokazao se vrlo važnim u kontroli rasta neželjenog bilja. Na većim površinama koriste se samoupravljajući strojevi; punktove do kojih je teže doprijeti održavaju djelatnici javnog poduzeća. Građani imaju važnu ulogu u održavanju: njihova dužnost je održavanje staza ispred njihovih kuća bez neželjenog bilja. Čvrsto vjerujemo da je održavanje površinama u gradovima bez pesticidima važan korak cjelovitog plana održivosti gradova.

Daniel Termont, gradonačelnik Ghenta, nedavno nominiran za najboljeg gradonačelnika svijeta

Dio I – Zašto > Koji > Tko > Što

Priče i principi #1
Natrag na vrh

Zašto bi javne površine bile netretirane pesticidima?

Prestanak upotrebe pesticida imat će pozitivan učinak na:

  • ​Okoliš: smanjenje zagađenja zraka, tla i podzemnih voda. Upotreba herbicida u gradskim površinama, pogotovo na nepropusnim površinama, je glavni uzrok zagađenja voda što rezultira značajnim troškovima za lokalnu upravu.
  • Bioraznolikost: sprječavanje trovanja insekata oprašivača i ostalih korisnih insekata, mikroorganizama u tlu, ptica, vodožemaca, kućnih ljubimaca, itd.
  • Građani: zaštita najranjivijih skupina, povećanje kvalitete života stanovnika i turista.
  • Zaštita radnika na održavanju javnih prostora i površina: sprječavanje kratkoročnih i dugoročnih posljedica zbog profesionalne izloženosti.

​Eliminacija pesticida iz upotrebe u gradovima je zdravorazumska odluka. Eliminacijom pesticida spontano će doći do razrastanja biljaka. Koncept u kojem je dozvoljeno, i prije svega, poželjno, vidjeti pokoju autohtonu biljku kako izrasta iz pukotina na nogostupu dobiva na popularnosti, a u potpunosti su ga prihvatili mnogi zapadnoeuropski gradovi. Nadamo se da će se priroda uskoro vratiti i u naš grad.

Rachel Carson, autorica knjige „Tiho proljeće“, 1962

“Što više saznajem o upotrebi pesticida, to sam više zgrožena. Shvatila sam da je ovo pitanje materijal za knjigu. Otkrila sam da je sve što mi kao prirodoslovcu najviše znači ugroženo, i da ne postoji ništa važnije od ovog.“

Priče i principi #2
Natrag na vrh

Tko je odgovoran za prelazak na održavanje površina bez upotrebe pesticida?

Eliminacijom pesticida iz upotrebe na javnim površinama – ukoliko želimo napraviti više od samog greenwashinga – svi društveni čimbenici, uključivo građani, sportske organizacije i organizacijske strukture trebaju dati svoj doprinos. No ipak, ključnu ulogu imaju političari i donositelji zakona, te je važno da svojim odlukama budu primjer građanima.

Photo © Ustupio Martin Dermine

 

Kroz ovu stranicu prikazat ćemo vam brojne uspješne primjere gradova, dati vam korisne smjernice, kao i prikazati načine kojima sudionici prelaska na održavanje površina bez pesticida mogu pomoći kako bi se osigurao uspješan prelazak na održivo upravljanje.

Također možete pogledati video zapise s naših konferencija kako biste dobili predodžbu o tome što je već ostvareno diljem Europe

 

Poruka svim ključnim političkim figurama svih europskih gradova o ideji i viziji o gradovima bez pesticida u skoroj budućnosti:

Mi, mali, srednji i veliki gradovi Europe imamo odgovornost prema našoj djeci i unucima u pogledu vraški mnogo stvari. Jedna od tih stvari je i svijet bez pesticida. Ovo izgleda kao poprilična izjava, ali je ustvari jedna od onih stvari u kojima možemo djelovati na politiku i na budžet s relativno minimalnim naporom.

Mi, grad Haaren u regiji Brabant u Nizozemskoj dokazali smo to proteklih godina. Iako smo mali grad s 14.000 stanovnika, teritorij grada je poprilično velik. Imamo mnogo poljoprivrednika, imamo veliku industriju za uzgoj sadnica stabala, 4 mala sela zajedno tvore grad.

Naši stanovnici povijesno žive na „zemlji“, ali istovremeno, tijekom mnogih godina nisu se ulagali napori za stvaranje plana koji uključuje održivost, okoliš i ono što imate.

Ono što smo napravili jest – postavili smo si cilj. Jednostavan cilj. Jednostavan za komunikaciju sa svima, jednostavan za nadziranje. Održavanje bez pesticida svih javnih površina – vanjskih sportskih terena, travnjaka, itd. Drugim riječima, grad bez pesticida za naše stanovnike, njihovu djecu i unuke, za sadašnjicu i budućnost.

Naš cilj smo jednostavno preveli u izazov za industriju i laboratorije našeg grada, izazov za korisnike sportskih terena, uprave klubova, kao i izazov za djelatnike na održavanju.

Jasno smo dali do znanja da je krajnji rok za provedbu 01. siječnja 2015., te da e rok NEĆE pomicati ni pod koju cijenu. Ne zato što smo MI to željeli kao političari i uprava grada, već zato što smo to željeli kao i 14.000 ljudi koji žive u našem gradu.

Laboratoriji su se uhvatili posla, radne grupe su se uhvatile posla, mnogo volontera se uhvatilo posla tražeći alternative korištenju pesticida kroz različite načine održavanja, koristeći prirodne načine kontrole rasta bilja, itd.

Kao prvi u redu za donošenje političkih odluka, trebao sam „samo“ uvjeriti ljude da imamo priliku napraviti veliku razliku za budućnost. To je bilo lako. Trebao sam to napraviti na 50 mjeta, ali to je bila manja stvar. Nešto se kuhalo, nešto je raslo... Ljudi su počeli uviđati dobrobit korisne promjene.

Koristio sam riječi Petera Gabriela u svojim govorima kako bih inspirirao ljude za našu viziju:

“možeš ugasiti svijeću, ali ne možeš ugasiti vatru;
kad se jednom plamenovi uhvate,
vjetar će ih dići više.“

Ostvarili smo cilj, i ostvarili smo ga 6 mjeseci ranije od planiranog roka.

Kontakt: Eric van den Dungen - vandendungen@home.nl - +31653144157

Priče i principi #3
Natrag na vrh

Koji koraci su uključeni u planiranje gradova bez pesticida?

Koraci su slijedeći:

  • Planirajte prijelaz
  • Okupite sudionike na raspravu
  • Dogovorite plan prijelaza prije nego što djelujete
  • Napravite popis svih površina
  • Odrađujte plan korak po korak

Planiranje prijelaza

Javna administracija sudjeluje u prijelazu na održavanje površina bez upotrebe pesticida izradom vodiča sa smjernicama i promotivnih materijala za lokalnu administraciju, a uključuju se partneri i kooperanti, prije svega vrtlari, u svrhu savjetovanja o učinkovitom prijelazu na održavanje bez upotrebe pesticida.

Mnoge regionalne i/ili državne vladajuće strukture pomažu u prijelazu, npr.:

Flandrija:

  • Flandrijska agencija za okoliš je razvila kampanju kojom potiče kontinuirano poboljšavanje održavanja zelenih površina.
  • The Vereniging voor openbaar groen (VVOG), neprofitna udruga, ključna je u osiguravanju implementacije projekta, kao i u asistiranju gradskim vlastima u prijelazu na održavanje zelenih površina bez upotrebe pesticida. Organiziraju se događanja u svrhu umrežavanja, studijske posjete, tečajevi, i mnoge druge aktivnosti.  
  • „Inverde“ je organizacija koja ima važnu ulogu u obuci o specifičnostima upravljanja zelenim površinama bez upotrebe pesticida.

Valonija:

  • The Service Public de Wallonie (SPW) je osmislio kampanju te je izdao smjernice o upravljanju neželjenim biljem.
  • The Pôle de gestion differenciée je osmislio vodič koji je izvrstan alat za promicanje ideje gradova bez pesticida.
  • Udruga Adalia je osmišljavanjem kratkih filmova javnosti predstavila pojedinosti o prelasku na održavanje površina bez upotrebe pesticida.

Tu je također i FREDEC Bretagne, vodič alternativama korištenju pesticida u gradovima. Vodič daje detaljna uputstva, uključivo strategije prelaska i komuniciranja o prelasku, te popis „za i protiv“ svih inačica herbicida, kao i troškove.

 

Nekim briselskim parkovima i zelenim površinama upravlja Briselski Okoliš (regionalna uprava)

Briselski okoliš, briselska regionalna administracija upravlja s 2210 hektara zemljišta, uključivo 400 hektara parkova, 1685 hektara šuma i 125 hektara prirodnih resursa (izvor: Izvještaj o stanju okoliša, 2001). Ovo predstavlja oko 80% parkova, vrtova i šuma dostpnih javnosti u Briselskoj regiji (2779 hektara). Tijekom posljednjih 20 godina, ovim područjima se upravljalo prema načelima raznolikosti i okolišno-prihvatljivim pristupom kako bi se istovremeno mogla koristiti u društvene, rekreacione, edukacijske, estetske i okolišne svrhe, odnosno, namjene.

Na mnogim zelenim područjima izgrađene su staze za pješake i bicikliste, sportski tereni i klupe za odmor. Okolišno prihvatljive metode održavanje površina su poželjne na mjestima gdje priroda može napredovati bez upotrebe pesticida. Ovaj način održavanja je povoljan za rast divljeg cvijeća, za prirodna jezera, šumarke i utočišta za različite životnje, od kojih svi povećavaju bioraznolikost.

Na nekim zelenim površinama u centru grada, ovaj „prirodan“ pristup ne može biti implementiran. U malim parkovima – koji su uglavnom namijenjeni druženju i vrlo su popularni – i u povijesnim parkovima u centru grada koji privlače turiste zbog svog nasljeđa, usvojen je više „hortikulturalni“ pristup. Tim tehničara (oko 80 ukupno) koristeći svoje znanje i stručnost izbjegavaju korištenje pesticida. Mnoga igrališta koja održava Briselski Okoliš, sada su slobodna od pesticida. Ovaj pristup je usvojem dosta prije stupanja na snagu Regulacije Pesticida kojom je službeno zabranjeno korištenje pesticida u i u radijusu od 10 m od tih područja koja su često posjećivana od strane osjetljivih skupina.

Natura 2000 lokacije, prirodni resursi i šume – koji su predmet specifičnih mjera zaštite zbog očuvanja – dugo su održavani bez upotrebe pesticida. Zabrana je formalizirana u „Nature Regulation“ od 01. ožujka 2012., i ponovno potvrđena u „Regulaciji pesticida“ 20. lipnja 2013.

20 godina ekološkog upravljanja… S Kempeneers

Obavijestite građane o prijelazu na održavanje bez pesticida

Brojne gradske vlasti putem svoje web stranice obaviještavaju svoje građane o prijelazu na održavanje zelenih površina bez upotrebe pesticida. Primjerice:

  • Eupen u Belgiji jasno objašnjava da je pesticide-free koncept mnogo bolji za zdravlje ljudi i za okoliš, te da već postoje alternative upotrebi pesticida.
  • Rennes u Francuskoj fotografijama ilustrira razloge zbog kojih su odlučili prestati koristiti herbicide.
  • Strasbourg u Francuskoj je postao grad bez pesticida 2008. Na web stranici su dostupni naputci o prelasku na pesticide-free koncept.
  • Mnogi flamanski gradovi (npr. , Poperinge, Knokke-heist, Assende, Kampenhout, Anzegem, Dondermonde, Evergem, Maasmechelen, Herentals, Keerbergen, Heuvelland, Londerzeel) obavještavaju svoje građane o prelasku na pesticide-free koncept na svojim internetskim stranicama. Osobito je zanimljiva internetska stranica grada Ghenta gdje se građani potiču da prestanu koristiti pesticide u svojim vrtovima.
  • Grad Lens u Belgiji na svojoj inernestskoj stranici objavljuje detaljno izvješće o prelasku na pesticide-free koncept, pružajući svojim građanima informaciju da pojava rasta biljaka na ulicama nije rezultat zapuštanja, već prelaska na novi pristup održavanju površina.
  • Grad Alken u Belgiji građane obaviještava o načinima pripreme vrtova za zimu bez upotrebe pesticida.
  • Nekoliko gradova u Danskoj, primjerice Alleroed, pozivaju svoje građane da se pridruže lokalnim kampanjama kako bi zajedničkim snagama postali gradovi bez pesticida, organiziraju tečajeve organskog vrtlarenja, te nude certifikate vrtovima koji ne koriste pesticide.
  • Grad Hasselt je osmislio projekt demonsracijskog vrta u sklopu Kiewita

Mnogi gradovi u lokalnim novinama plasiraju obavijesti o prelasku na pesticide-free concept:

  • Grad Watermaal Boosvoorde je 2015. putem newslettera obavijestio građane o prelasku na održavanje površina bez upotrebe pesticida; pri tom su naglasili veliku važnost vrtlara u ovakvom pristupu.
  • Grad Bruges pokrenuo je projekt 2010. godine obavijstivši pritom građane da su odgovorni za odstranjivanje neželjenog bilja na prilazima; izrađen je edukativni letak s naputcima kako održavati prilaz na okolišno prihvatljiv način. Također, u lokalnim novinama objavljen je članak u kojem u građani obaviješteni o novom principu održavanja površina, a taj primjerak podijeljen je beplatno.
  • Gradonačelnik jednog od gradova koji su usvojili pesticide-free koncept snimanjem dokumentarnog filma o procesu prelaska: “Bye Pesticides”: dokumentarni film o prestanku upotrebe pesticida u francuskom gradu Alençonu.

Brojni gradovi u Danskoj i Nizozemskoj u suradnji s vodoprivrednim tvrtkama pozivaju građane na prestanak upotrebe pesticida.

Dio II – Preventivne metode

Priče i principi #4
Natrag na vrh

Koje su osnovne metode prevencije neželjenog rasta bilja?

Herbicidi su najčešće korišteni pesticidi na javnim površinama. Za prelazak na pesticide-free koncept, važno je razmotriti potrebitost odstranjivanja biljaka: da li je poželjno razvijanje flore na pojedinim područjima? Da li bi ta mogućnost prouzrokovala velike probleme u estetici, sigurnosti (skliska površina, smanjivanje vidljivosti na prometnicama, itd.), ili zdravlju ljudi (visokoalergeni pelud)?

 

 

Preventivne metode trebaju biti prvi korak, prije suzbijanja rasta bilja. Od iznimne je važnosti osmisliti i prilagoditi javne i zelene površine na način da se smanji rast divlje vegetacije, te stvoriti preduvjete za održive načine kontrole rasta bilja.
 

Glave metode korištene za reduciranje upotrebe pesticida su:

  • Izbjegavanje stvrdnjavanja tla
  • Pravilno dimenzioniranje korištene površine: ne šire / duže od površine koja će biti korištena
  • Pravilna namjena postojeće lokacije: za pješake, bicikliste, parkirališta...
  • Odabir prikladnih površina i materijala koji ograničavaju potencijalni rast vegetacije na mjestima na kojima su neophodne čvrste površine (ipak, treba obratiti pažnju na činjenicu da tvrde i nepropusne površine predstavljaju prepreku za otjecanje vode). Osobitu pažnju treba posvetiti mjestima na kojima mogu rasti samonikle biljke (pukotine u zidovima, prostori između ploča ili kocaka za popločavanje cesta, ispod oluka, itd.), kao i mjestima koja održavaju drugi kooperanti (voda, struja, telefon, itd.)
  • Polaganjem travnih tepiha smanjuje se potreba za tretiranjem površine pesticidima.
  • Korištenjem oštrog šljunka na stazama za pješake smanjuje se rast bilja.
  • Gusto zasađena područja i malčiranje u ukrasnim vrtovima i gredicama.
  • Sadnja lijeha s poljskim cvijećem čime se naglašavaju određena strateška mjesta (granice, rubovi). Odaberite vrstu biljaka prema tipu okruženja, okolišnoj vrijednosti (izbjegavajte invazivne vrste, a prednost dajte biljakama koje privlače pčele), i prema estetskim kriterijima. Sudjelovanje građana u sadnji, dodana je vrijednost ovog projekta. (see question 6).
  • Promjene u načinima održavanja travnjaka i sportskih terena kako bi se eliminirala potreba za pesticidma.
Priče i principi #5
Natrag na vrh

Koju vrstu malča koristiti?

Malčiranje je trenutno rješenje, ali ne i dugoročno. Poželjno je uložiti u gustu sadnju, ili u pokrivače tla.

Photo ©

Ukoliko je neophodno malčiranje tla, prilikom odabira vrste materijala za malčiranje analizirajte slijedeće čimbenike:

  • Trenutačno stanje tla
  • Sastav materijala za malčiranje
  • Ekološki otisak malčiranja
  • Utjecaj malča na kvalitetu i strukturu tla tijekom višegodišnjeg perioda. Hoće li u kasnijim fazama potaknuti rast drugih neželjenih vrsta?
  • Najbolji tip malča s obzirom na okoliš. Jedna vrsta materijala za malč predviđena za određeni tip površine neće nužno biti prikladan za drugi tip površine zbog različitih tehničkih i okolišnih čimbenika.
Priče i principi #6
Natrag na vrh

Koji je najbolji pokrivač tla?

Korištenjem pokrivača tla smanjuje se potreba za održavanjem, a preporučuju se za područja poput nasipa, podnožja drveća i grmlja i slično. Pokrivači tla omogućuju bolju infiltraciju kiše u tlo, a smanjuju eroziju stabilizacijom tla, te pridonose estetici krajolika. 

Photo ©

 

Prije sadnje pažljivo odaberite vrstu pokrivača tla prema tipu tla, izloženosti, dostupnoj vodi i željenom učinku, kako vizualnom, tako i funkcionalnom.

Pokrivači tla trebaju se jednostavno razmnožavati, bez opasnosti da postanu invazivni (nema smisla jednu neželjenu vrstu zamijeniti drugom). Egzotične invazivne vrste (npr., Cotoneaster horizontalis) trebaju se izbjegavati, a prednost treba dati autohtonim vrstama koje odgovaraju lokalnim uvjetima i promiču bioraznolikost. Neautohtone biljke (sorte, egzotični hortikulturalni varijeteti, i sl.), ukoliko nisu invazivne i mogu biti od koristi lokalnoj fauni (zbog cvjetova, voća, peluda, nektara, itd.) mogu se štedljivo saditi u dijelovima u kojima je estetika primarni čimbenik za odabir. Velike površine trebaju se zasaditi autohtonim vrstama ili poljskim cvijećem.

Priče i principi #7
Natrag na vrh

Mogu li se cvjetne livade s poljskim cvijećem zasaditi bilo gdje? Kako osigurati prihvaćanje od strane građana?

Cvjetne livade zasađene poljskim cvijećem sastoje se od kombinacije jednogodišnjih i višegodišnjih biljaka kako bi se osigurao kontinuitet cvatnje kroz veći dio godine. Livade se uglavnom zasijavaju, ali mogu nastati i spontanim razrastanjem. To je prirodnije , uključuje manje rizika za unošenje invaznivnih vrsta ili ukrasnih vrsta s malo okolišnog interesa, a također zahtijeva i manje posla.

Photo © Josephat park, Schaerbeek

 

Cvjetne livade se često siju na prostranim površinama kako bi se smanjilo vrijeme potrebno za održavanje zelenih površina, a uz ceste, uz drveće i sl. sade se cvjetne lijehe.

 

Da bi cvjetne livade bile prihvaćene, važno je obratiti pažnju na slijedeće čimbenike:

  • Započnite sa sadnjom na jednom ili dva mjesta; svakako građanima dajte do znanja razloge za ovakvu odluku: bioraznolikost, privlačenje oprašivača (pčele, leptiri), ljepota prirodnog krajolika, it sl. Ovakve informacije mogu se objaviti na informativnim pločama na mjestu sadnje, na posterima, u lokalnim novinama, na web stranici grada, ili putem promotivnih letaka koje mogu distribuirati vrtlari i radnici na održavanju.
  • Odaberite autohtone biljke kako bi se ostvario pozitivan učinak na povratak insekata oprašivača. Obratite pažnju na činjenicu da neke smjese sadrže sjeme biljaka koje su kultivari autohtonih medonosnih biljaka, a koje nisu privlačne insektima oprašivačima (npr. različak).
  • U početku izbjegavajte mjesta s velikim ograničenjima, primjerice, mjesta s velikom frekvencijom pješaka, ili mjesta koja su isuviše zasjenjena, suha, mjesta koja imaju simboličke vrijednosti i sl. Ovakva područja možete riješiti u slijedećem krugu, nakon što se građani naviknu na novi izgled i nove principe, i nakon što su djelatnici na održavanju već usvojili novu praksu.
  • Održavajte rubove cvjetnih livada kako bi građani znali da livada nije zapuštena, već se održava. Ovo je osobito važno u slučaju kada se dozvoljava spontano razgrastanje autohtone vegetacije. Također je poželjno postaviti tablu s obavijesti o prirodnom i neštetnom načinu održavanja površina.
  • Prilikom sjetve odaberite odgovarajući smjesu koja će omogućiti cvjetanje kroz veći dio godine. Neke smjese sadrže sorte koje cvjetaju do prvih mrazeva (kadifice, i sl.).
    Obratite pažnju na činjenicu da je ostavljanje osušenih i uvelih cvjetova na lijehama i livadama tijekom više tjedana neprihvatljivo.
  • Redovito dosijavajte i presijavajte sjeme poljskog cvijeća kako biste osigurali zadržavanje kvalitete.
  • Kosite jednom ili dvaput godišnje pazeći da je odrazano bilje odstranjeno.

Livade s poljskim cvjećem u parku Josaphat u Schaerbeeku, Belgija

U parku Josaphat u Schaerbeeku, livade s poljskim cvijećem u početku su se sijale na teško dostupnim područjima, primjerice, na strminama i na zatvorenim prostorima okruženim vodom. Iako su, u skladu s prirodnim principima, livade zasijane poljskim cvijećem, park Josaphat je opet izabran za najdraži briselski park 2014. godine.

Održavanje na ovaj način nije uvijek bilo jednostavno. Zied, voditelj održavanja, morao je uzeti u obzir poštivanje propisa koji se primjenjuju na ovaj povijesni park, provesti odredbu o nekorištenju pesticida, zadovoljiti agronomske uvjete i rješavati pritužbe građana. Za rješavanje pritužbi, Zied se oboružao informacijama, postavljajući ih na table i znakove, ali i u razgovoru s građanima, naglašavajući pritom rustikalni izgled parka. On analizira planove upravljanja na godišnjoj bazi, uzimajući u obzir sve moguće promjene u razmišljanjima, te pokušava smanjiti okolišni otisak koliko god je moguće, uz vođenje brige i o vrtlarima.

Priče i principi #8
Natrag na vrh

Koja načela održavanja zelenih površina osiguravaju prisutnost pčela i ostalih oprašivača?

Pčele, opout ostalih oprašivača trebaju odgovarajuće stanište (raspadajuće drvo, šuplje grane, zemljani humci, kamenito tlo, itd.), izvor adekvatne hrane (pelud i nektar iz različitih vrsta biljaka), i nezagađen okoliš.

Photo © Natuurpunt

 

Broj i raznolikost insekata oprašivača ima značajan utjecaj na bioraznolikost biljaka, i obrnuto, a to pridonosi dugoročnom razvoju i održavanju bioraznolikosti (pojava drugih insekata, ptica, itd.). Insekti oprašivači su neophodni za proizvodnju hrane jer sudjeluju u reproduktivnom procesu većine kultiviranih biljaka (žita, voće, itd.)

 

Nekoliko čimbenika koji mogu privući insekte oprašivače:

  • Cvijeće i vegetacija, osobito autohtone vrste, zasijavanje livada poljskim cvijećem, sadnja živica, itd.
  • Eliminacija upotrebe kompleksnih ili egzotičnih „poboljšanih“ hortikulturalnih sorti koje (više) ne proizvode pelud, ili čija morfologija onemogućuje ulazak insektima.
  • Širok raspon različitih biljnih vrsta za privlačenje leptira; razmotrite sadnju bilja koje je domaćin gusjenicama (npr., kopriva, bijela kopriva, režuha).
  • Produljenje faze cvjetanja kako bi hrana bila dostupna insektima oprašivačima (od početka proljeća do početka zime).
  • Formiranje prikladnog staništa: zemljani humci, hrpice pijeska, komadi drveta i granje, tuneli (npr., od šupljeg drveta), itd.
  • Smanjenje onečišćenja bukom (npr., za pčele samice koje se gnijezde između ploča na nogostupu).
  • Specifikacije osigurane od strane proizvođača jasno navode da se pri uzgoju ukrasnog bilja ne trebaju koristiti pesticidi.
  • Pažljiv odabir sjemena koje nije tretirano fungicidima.

Nizozemska i francuska internetska stranica vivelesabeilles.be sadrži izvanredan pregled radnji koje se trebaju poduzeti, ali i primjere već poduzetih radnji na različitim razinama (gradska, regionalna, itd.).

 

Razgovor s gosp. Veerleom Leroyem, lokalnim savjetnikom zaduženim za zelene površine, Vijeće Beersela

 

Koje su, prema Vašem mišljenju, prednosti izbacivanja pesticida iz upotrebe na javnim površinama, za grad?

Više je pčela zahvaljujući prisutnosti poljskog cvijeća, a manje je trave za košnju. To je ujedno i naš slogan: „više pčela, manje trave za košnju“. Također, u vrtovima se stvara manje otpada za kompostiranje.

Radili smo veliki plan za problem pčela koji se sada prezentira na nekoliko mjesta u Flandriji. To je jedinstven projekt.

Proveli smo istraživanje u našoj općini i identificirali smo vrste pčela koje su tamo prisutne, a koje su onda ispitali istraživači. S rezultatima studije izradili smo prikladan plan upravljanja za sve zelene površine u općini.

Primjer zasađenog područja koje privlači pčele je općina Beersel.

 

Kako ste uspjeli izbaciti pesticide iz upotrebe, i koji je bio glavni poticaj da to učinite?

Glavna motivacija bila je zaštita okoliša i životnih ciklusa, primjerice, hidrološkog ciklusa, kao i zaštita zdravlja ljudi.

Najveća poteškoća na koju smo naišli bila je mijenjanje stavova ljudi, jer su ljudi vrlo konzervativni. Morali smo podići svijet o ovoj problematici. Kada su ljudi informirani, tada lakše prihvaćaju promjene. Nekoliko djelatnika vijeća prisustvovalo je radionici u Sint Niklaasu, gdje su već ostvarili velik napredak. To je mnogo pomoglo u informiranju ljudi.

Da bi se pridobila podrška građana, vrlo je važna dobra kampanja za komunikaciju s građanima!

Slijedeći korak jest uvjeriti građane da naprave isto u svojim vrtovima.

Mi napredujemo, korak po korak.

Priče i principi #9
Natrag na vrh

Gdje naći sjemenje i bilje koje će osigurati adekvatno prekrivanje tla i osigurati mogućnost korištenja zelenih javnih površina i u druge svrhe?

Najbolja mogućnost bila bi vlastita proizvodnja kako bi se osigurala usklađenost sa svim procesima u postupku elimiranja pesticida.

Photo © Ustupila zajednica grada Beersela

Proizvodnja bilja od strane vrtlara ima slijedeće prednosti:

  • Dostupnost prikladnih i prilagođenih biljaka, počevši s lokalnim sjemenom (iz vlastite proizvodnje, ili kupljeno kod lokalnih proizvođača).
  • Poštivanje okoliša tijekom procesa proizvodnje biljaka i sjemena koje će se koristiti za sadnju i sjetvu na zelenim gradskim površinama.
  • Uključenost vrtlara u održavanje površina: vrtlari koji proizvode biljni materijal koji će biti zasađen na lokalnim zelenim površinama osjećat će se uključenima u proces prelaska na pesticide-free koncept, budući da su sudjelovali u procesu kreiranja biljnog materijala

Staklenici u gradu Namuru, Belgija

U gradu Namuru u staklenicimase svake godine uzgoji 140.000 sadnica. Jednogodišnje biljke su ili izravno proizvode vrtlari zaduženih za održavanje zelenih površina, sijanjem ili reznicama, ili se kupuju kao male sadnice koje se presađuju. Višegodišnje bilje se ponekad kupuje spremno za sadnju.

Vrtlari su počeli koristiti alternativne naine kontrole bolesti i tzv. štenika 2001. godine. Glavni razlog bilo je zdravlje djelatnika. Korištenje pomoćnih metoda kontrole (primjerice, insekti koji su paraziti na drugim štetnim insektima) je zamršen poduhvat, zato su odabrani prirodniji proizvodi. Tijekom posljednje dvije godine vrtlari su koristili gnojiva na biljnoj bazi izrađena od preslice, koprive, gaveza, paprati i sl. Na taj se način kontrolira štetnike, a snaga bilja je povećana čime postaje otpornije na bolesti i napad tzv. štetnika.

Izvor: Muriel Guyot, savjetnik za okoliš grada Namura

Uzgajalište Ecoflora u Halleu, Belgija

Ecoflora je neobično uzgajalište jer uzgaja bilje isključivo za potrebe timova koji upravljaju održavanjem okolišno prihvatljivih parkova i vrtova.

U našoj se ponudi nalazi oko 500 vrsta autohtonog bilja, uglavnom trajnica, i oko 120 aromatičnih biljaka i sorte tradicionalnog bilja. Također nudimo i organske lukovice, uglavnom od autohtonih vrsta.

Iako su divlje vrste naša strast i naša specijalnost, također uzgajamo i neautohtono bilje koje je koristan dodatak okolišno prihvatljivim zelenim područjima. Koliko god je moguće, koristimo lokalno proizvedeno bilje.

Kada želite kreirati livadu s poljskim cvijećem, možete računati na našu stručnost. U tom području imamo 19-godišnje iskustvo. Jedinstvene mješavine, sastavljene isključivo od autohtonih vrsta i divljih vrsta bez primjesa trave mogu se prilagoditi velikom broju lokacija i situacija.

Ecoflora surađuje s gradskim odjelima za održavanje zelenih površina diljem Belgije. 

Izvor: Olivier Gengoux, Ecoflora

Uzgajalište La pousse qui pousse u Saint-Gilles, Brisel, Belgija

Vjerujemo u važnost lokalno proizvedenog bilja za zelene površine iz slijedećih razloga:

Obuka: mali prostor za lokalnu proizvodnju je dovoljan za obuku vrtlara o metodama organskog vrtlarenja. Tada mogu koristiti znanje usvojeno tijekom obuke za odabir, sjetvu, i naposlijetku, sadnju njihovih biljaka.

Motivacija: promatranjem procesa od sjetve do sadnje na javnim površinama stvara se čvrsta veza, osobito ako je vrtlar uključen u proces od početka do kraja.

Okolišno prihvatljivo: proizvedene biljke su često autohtone vrste koje se prilagođavaju uvjetima tog područja, robusnije su i ne zahtijevaju upotrebu kemikalija. Lokalna proizvodnja ima značajan pozitivan učinak s ekološkog stanovišta, budući da nije potreban prijevoz bilja.

Izvor: Filippo Dattola, La pousse que pousse

Dio III – Alternative herbicidima u održavanju javnih površina

Priče i principi #10
Natrag na vrh

Da li je neophodno korištenje herbicida?

Nakon procjene situacije dolazi se do zaključka da, ukoliko se pravilno održavaju, ova područja ne zahtijevaju upotrebu herbicida.

Photo © Grad Bruges

 

  • Šljunčana staza može biti zamijenjena stazom s košenom travom.
  • Na manje prometnim područjima smije se dozvoliti porast raslinja prije košnje jednom ili dvaput godišnje.

Ovime se omogućuje posvećivanje više pažnje prestižnijim lokacijama poput parkova, spomenika, spomen obilježja i sl., gdje će uklanjanje neželjenog bilja biti potrebno. 

Iako djelatnici na održavanju podrazumijevaju ovakav pristup, građani mogu imati sasvim drukčije viđenje situacije, zato je iznimno važno obavijestiti građane o novim principima održavanja.

 

Pješaci, „ljudske kosilice“

Umjesto da pješake obvezuju da hodaju stazama, djelatnici parka Josaphat iz Bruxellesa su odlučili iskoristiti mogućnost da pješaci pridonose održavaju travnjaka. Slijedom te odluke nema više potrebe za pravljenjem i održavanjem staza, akao ni za upotrebom pesticida. „Naš posao nije ograničavanje puteva, već otvaranje.“, riječi su djelatnika na održavanju.

Priče i principi #11
Natrag na vrh

Koja su najnovija dostignuća u razvoju nekemijskih sredstava za kontrolu neželjenog bilja?

Prema tipu tla, veličini površine i prisupačnosti odabiru se odgovarajuće metode odstranjivanja neželjenog bilja. Osnovne metode su mehaničke (četka, kosilica, mlaz vode pod tlakom) i termički (izravan plamen, vrući zrak, vruća voda, vruća para ili pjena, infracrveni grijači). Najnoviji trend jest povratak motike, uz obuku vrtlara u svrhu brzog prepoznavanja neželjenog bilja. Investicija održavanja ovakvim načinom je minimalna, a rezultati obećavaju.

Golf igralište Samsø (Danska) – Photo © Thomas Friis Pihlkjær, glavni greenkeeper Samsø Golf kluba

 

​U tijeku su istraživanja sa svrhom procjene najučinkovitije metode. Metode se predstavljaju i analiziraju na radionicama.

Istraživaki projekt STERF u suradnji s Nordijskim sektorom za parkove i golf, sveučilištima, istraživačkim institutima i nadležnim organima na svojim internetskim stranicama izjavljuje da „preuzimaju odgovornost da istraživački i razvojni projekti koji su važni za integriranu zaštitu bilja (IZB) budu koordinirani i izvedeni, te da nova saznanja budu isporučena“. Jedan od rezultata tih istraživanja, Vodič za trave, izrađivan proteklih 30 godina, predstavio je iskustva i rezultate istraživanja o prikladnosti vrsta trava za nordijske zemlje.

Usredotočuje se na preporučene vrste za travom prekrivene padine, travnjake, nogometna igrališta i golf terene.

Priče i principi #12
Natrag na vrh

Što poduzeti s invazivnim stranim vrstama?

Invazivne strane vrste su biljke koje rastu van svog prirodnog staništa te svojim razmnožavanjem narušavaju ravnotežu lokalne flore.

Photo © R Tanner, CABI, Velika Britanija

Ključni naputci:

  • Izbjegavajte uvođenje novih vrsta, odaberite autohtono bilje
  • Provjerite podrijetlo zemlje za uzgoj, izbjegavajte navoženje tla u kojem je moguć sadržaj sjemenja neželjenih biljaka
  • Naučite prepoznavati invazivno bilje te ga odstranjujte s korjenjem
  • Mapirajte te ograničite širenje

Postoje dvije glavne strategije za kontrolu invazivnog bilja: prevencija i upravljanje. Prevencija podrazumijeva izbjegavanje uvođenja invazivnih vrsta, a upravljanje limitiranje rasta ili potpunu eliminaciju invazivnih vrsta. Prevencija je uvijek ekonomičnija i jednostavnija.
Grad Kopenhagen je u 2004. odlučio prestati rješavati problem gigantske šapike herbicidima, već su započeli s praksom rezanja korijenja.

 

Eliminacija gigantske šapike – iskustva Lyngby-Taarbaeka i Kopenhagena, Danska

Grad Kopenhagen odlučio je 2004. godine prestati koristiti pesticide kao metodu kontrole ove invazivne vrste. Umjesto toga, počeli su rezati i uništavati korijen biljke.

2010., Dansko Vijeće ekoloških nevladinih udruga, član PAN Europe, osmislilo je kampanju kojom naglašava hitnost prevencije i borbe protiv svih invazivnih vrsta navodeći: „Nije potrebno reći da što dulje omogućavamo invazivnim vrstama rasprostranjivanje u prirodi, to će biti počinjena veća šteta prirodi i to će veći biti troškovi iskorjenjivanja i sprečavanja daljnjeg širenja. Intenzitet napora potrebnog za kontroliranje invazivnih vrsta, a koji ostavljamo budućim generacijama, uvelike ovisi o učinkovitosti u početku. Iskustva pokazuju da je prevencija mnogo jeftinija od kontrole neželjenih vrsta, a kontrola je to jeftinija što je ranije započeta. Iskustvo iz Lyngby-Taarbæka pokazuje da je gigantsku šapiku moguće u potpunosti iskorijeniti učinkovitim načinima, tako da više nema potrebe ni za nadziranjem, ni za mjerama zaštite.’

U gradu Lyngby-Taarbaeku je gigantska šapika u potpunosti iskorijenjena zahvaljujući grupi volontera koji su tijesno surađivali s Danskim vijećem nevladinim ekoloških udruga! 

Grad Kopenhagen je unajmio Dansko vijeće nevladinih ekoloških udruga da iskorijeni gigantsku šapiku. 

Hans Nielsen, voditelj grupe izvođača kaže o ovom poslu: 

‘Gigantska šapika još nije u potpunosti iskorijenjena iz grada Kopenhagena, ali gotovo da jest. U početku nisu sva područja bila uključena u ovaj plan, a rezanje i uništavanje korijena započelo je tek prije par godina. Ali napredak je očigledan: svake godine gigantske šapike je sve manje, i kroz 3 do 5 godina bit će iskorijenjena.’

Držanje gigantske šapike pod kontrolom – iskustvo grada Ballerupa, Danska

Grad Ballerup je usvojio akcijski plan kojim je u periodu od 2010. do 2016. godine planirano odstranjivanje gigantske šapike mehaničkim metodama – rezanje korijena, skidanje cvatova, pokrivanje plastikom, spaljivanje plinom, te ispaša.

Grupa volontera priključila se djelatnicima na održavanju kako bi riješili problem pojavnosti gigantske šapike u svojim općinama. Trenutno postoji pet grupa s dvoje do 7-ero ljudi u svakoj grupi. Općina osigurava alate (lopate i rukavice) i dogovara uvodne sastanke i sastanke na kraju sezone kako bi es porazgovaralo o akcijskom planu, novim metodama kontrole i problemima s kojima se suočavalo u trenutnoj sezoni, ili onima koji su se pojavili vezano za borbu protiv ove neželjene vrste.Općina također organizira ručak ili večeru tijekom otvorenih dana.

Eliminiranje japanskog dvornika u prirodnom rezervatu Scheutbos u Belgiji

Vlonteri su ručno odstranjivali japanski dvornik dvaput tjedno u periodu od ožujka do listopada. Nakon dvije godine rast novih biljaka gotovo je eliminiran u području koje je održavano, čime je omogućen rast autohtonog bilja (kupine, preslica, hrast bršljan, blaženak, ciprej, itd.).

SIzvor: http://www.scheutbos.be/91PlanGestion.htm

Drugi načini riješavanja problema invazivnih stranih vrsta:

  • Primjer Washingtona, da bi se suzbio japanski dvornik koji je prvotno bio uveden za ispašu, dovedene su koze.  

Dogovorite sustave suradnje i sponzorstva za održavanje površina na kojima su proširene invazivne vrste.

  • Ideja za mapiranje rasprostranjenosti stranih invazivnih vrsta:
  • Mnogi danski gradovi surađuju s Danskim direktoratom za ceste koji prilikom redovnog obilaženja mapiraju strane invazivne vrste.

Observations.be or Waarnemingen.be created by the NGOs Natagora (Fr) and Natuurpunt (Vl)

Internetska stranica je interaktivni alat u kojem ljudi mogu upisati svoja opažanja općenito (o insektima, pticama, sisavcima, biljkama, itd.). Implementiran je sustav upozoravanja za invazivne strane vrste; djelatnici na održavanju mogu se pretplatiti na automatsko primanje obavijesti kada se na određenom području primijeti problematična vrsta

Priče i principi #13
Natrag na vrh

Koje su najbolje okolišno prihvatljive metode za suzbijanje raste neželjenog bilja na grobljima?

Upravljanje održavanjem groblja je specifičan slučaj zbog simbolike i emocija povezanih s ovakvim mjestima. Razraslo bilje se smatra se rezultatom neadekvatnog održavanja pa i skrnavljenja. No ipak, strukturirano i harmonično uvođenje raznolikih vrsta bilja dovelo je do promjena u percipiranju situacije. Dobra komunikacija od velike je važnosti u prijelaznom razdoblju. Održavanje groblja na okolišno prihvatljiv način doprinosi procvatu zelenih površina u urbanim sredinama te groblja postaju ključni element zelenog urbanog krajobraza.

Groblje Assistens Kopenhagen (Danska), Photo © Wikipedia

 

Nastojanja Belgije za okolišno prihvatljivo održavanje površina na grobljima je dostiglo razinu na kojoj se ponovno pojavljuje tek pokoja neželjena vrsta, a broj groblja koja se tretiraju kao prirodni rezervati je u porastu.

 

Ključne točke upravljanja grobljima sa svrhom smanjivanja rasta neželjenog bilja:

  • Zabrtvite tlo na spojevima kako bi se olakšalo održavanje.  
  • Odaberite proizvode i alate koji omogućuju da se groblje uklopi u postojeće okruženje. Koristite lokalno proizvedene materijale koji nisu bili kemijski tretirani.
  • Puteljke zasijte travom.
  • Zasadite pokrivače tla u teško dostupnim područjima, npr. između grobnica, do zidova, na padinama, i sl.
  • Popravite spojeve kako bi se izbjegao rast bilja (zglobovi žljebova, spojevi na nadgrobnim spomenicima, itd.)

Groblje u Namuru, Belgija

Groblja u mjesta gdje emocije vrlo često postaju snažne, stoga i estetski nedostatci postaju vidljiviji. Najbolji načini rješavanja situacije jest dovoljno rano informirati javnost o predloženim izmjenama. Uvođenje zelenih površina na groblja treba biti objavljeno na vidljivim mjestima. Pažljivo održavanje zelenih površina na grobljima je neophodno, uključivo redovnu košnju područja prekrienih cvijećem. U Valoniji tri groblja dobila su oznaku „prirodna groblja“.

Groblja u Uccleu, Belgija

Uccle je prva briselska općina koja je usvojila okolišno prihvatljiv plan upravljanja za groblja u Diewegu (2011) i Verrewinkelu (2009). Ova područja površine 3.24 i 10.44 hektara su ključne točke zelene mreže južnog Brisela. Mnoge životinjske i biljne vrste, uključivo i neke vrlo rijetke vrte, našle u utočite na tim grobljima, zbog čega ih je važno zaštititi održivim i dobro omišljenim planom održavanja. Kao dio plana Agenda 21 odrađeno je nekoliko akcija: zabranjena je upotreba pesticida, japanski dvornik se redovno odstranjuje, osoblje se obučava za rad na okolišno prihvatljiv način, uveden je rotacioni sustav za održavanje površina, košnja trave, zaasđivanje pokrivača tla, stvaranje infiltracijskih bunara za oborinske vode, itd.

http://www.uccle.be/actualites/les-cimetieres-de-verrewinkel-et-du-diewe...

Groblje Assistens, Nørrebro, Kopenhagen

(U ranim 1800-tima) ‘Izleti na groblja košarom za piknik i čajem postali su popularni među stanovnicima Kopenhagena. Prisjećajući se posjeta Kopenhagenu 1827. godine, švedski pjesnik Karl August Nicander nježno se prisjeća groblja Assistens: „Kako bih uživao u još mekšem, tišem slavlju, prošetao sam jedne večeri kroz Nørre Port (Sjeverna Vrata) do tzv. groblja Assistens. To je zasigurno jedno od najljepših europskih groblja. Lisnato drveće, tamne staze, svjetla otvorena cvjetna prostranstva, hramovi u sjeni topola, mramorne grobnice nadvijene žalosnim vrbama, urne i prolazi omotani ružama, mirisi i pjev ptica, sve ovo pretvara ovo mjesto smrti u mali raj.“.

Danas groblje i nadalje služi svojoj prvobitnoj svrsi kao mjesto za pokapanje preminulih, ali je također i popularno turističko odredište, a ujedno je i najveća i najvažnija zelena površina u unutrašnjosti okruga Nørrebro.’

https://en.wikipedia.org/wiki/Assistens_Cemetery_%28Copenhagen%29

Priče i principi #14
Natrag na vrh

Koje su najbolje okolišno prihvatljive metode za kontrolu rasta neželjenog bilja između popločenih površina i puteva?

Photo © Flandrijska agencija za okoliš (VMM)

Dijele se u dvoje kategorije:

Ploče s ispunjenim međuprostorima

Između kocki za popločavanje cesta, puteva i pločnika koje su spojene cementom uslijed oštećenja može doći do rasta bilja. Najbolje rješenje jest popraviti oštećenje. Isti slučaj je s betoniranim dijelovima oko prometnih znakova, kanti za otpad, oko klupica, itd.

 

Ploče neispujenim međuprostorima (drenaža, oko cvjetnjaka)

Ovo rješenje primjenjuje se uglavnom za označavanje ruta ili parkirnih mjesta. Uobičajeno se održavanje košnjom, ukoliko ima dovoljno prostora za košnju. Na teže pristupačnim mjestima koriste se druge metode poput grabljanja ili odstranjivanja termalnim metodama.

Priče i principi #15
Natrag na vrh

Koje su najbolje okolišno prihvatljive metode za kontrolu rasta neželjenog bilja na sportskim terenima?

Broj sportskih i rekreacionih terena je velik, i bila bi šteta da mjesta kojima ljudi pribjegavaju zbog održavanja ipoboljšanja zdravlja postanu mjesta koja prouzročavaju tegobe i bolesti. Iznimno je važno održavati ova područja zdravima i neškodljivima zbog redovitog posjećivanja od strane osobito osjetljivog dijela populacije, primjerice, djece.

Photo © Flandrijska agencija za okoliš (VMM)

 

Još moramo mnogo naučiti o održavanju sportskih terena. Za početak, zapitajmo korisnike terena koja su njihova očekivanja pa krenimo odatle.

Inertne podloge (teniski tereni, atletske staze i sl.) održavaju se samom upotrebom. Ponekad se bilje treba odstraniti na mjestima zadržavanja vode; to se može učiniti visokotlačnim mlazom ili termalnim metodama.

Veći izazov su travnati sportski tereni. Logika održavanja sportskih terena je kombinacija agronomske i hortikulturalne prakse.

 

Nekoliko ideja za održavanje sportskih terena:

  • Upitajte korisnike za njihove potrebe kako biste pobliže odredili smjernice u održavanju
  • Odaberite travu koja svojim karakteristikama odgovara tipu tla i klimatskom području
  • Odaberite varijetete koji osiguravaju dobru pokrivenost
  • Ne kosite prenisko
  • Prozračujte tlo, odstranjujte sloj osušene trave, odnosno, sloj organskog materijala koji se stvara između trave i tla, te ukoliko postane predebeo, onemogućuje pravilnu distribuciju vode i prozračivanje, čime se stvaraju uvjeti za razvoj bolesti, te rasta i pojave neđeljenog bilja i insekata
  • Osigurajte održavanje dodavanja optimalne količine vode
  • Restock rapidly with suitable turf
  • Redovito obavljaje zalihu trave
  • Educirajte djelatnike, trenere i ostale osobe uključene u održavanje i korištenje površina.

Kako privatne tvrtke mogu doprinijeti prelasku na održavanje bez pesticida, Naxhelet Golf Club

U Golf klubu u Naxheletu nastojimo održavati površine bez upotrebe pesticida. Zelene površine nisu bile tretirane pesticidima više od dvije godine. To je velik izazov i najteža stvar u održavanju gof terena. Sve bolesti moraju se riješiti prirodnim načinima i podizanjem autoimunosti. Jedini pesticid kojeg još koristimo na vrlo ograničenom mjestu je selektivni herbicid, uglavnom protiv čičaka jer je igralište novoosnovano pa se mora zaustaviti širenje. Plan je prestati s korištenjem u slijedeće 2 godine.

Frédéric Cahay, agronom i glavni Green keeper, Naxhelet Golf klub, Wanze, Belgija

Kako se određeni sportski tereni integriraju u prirodu, uzevši u obzir način održavanja

Kao doprinos danskom cilju da se na danskim golf terenima ne koriste pesticidi, 2014. je ustanovljena nagrada za okoliš kao rezultat suradnje Saveza danskog golfa, Udruge danskih greenkeepera, Danske agencije za zaštitu okoliša, Danskog društva za očuvanje prirode, Danskog vijeća za vanjske aktivnosti i Danskih sportskih puteva.

2015. godine Dansku okolišnu nagradu za golf igrališta dobio je Samsø Golf Club

Razlog dobivanja je očigledan.

‘Na otoku Samsø, lokalni golf klub zamijenio je pesticide orskom travom, kokošjim gnojivom i ovcama koje se brinu za košnju.

Istovremeno je standardni sustav navodnjavanja, kakav ima većina golf igrališta, zamijenjen održivim sustavom crpljenja vode, pogonjenim na sunčevu energiju.

Mi dozvoljavamo ulazak prirodi i omogućujemo joj da bude partner, radije ego protivnik. Ne možemo nastaviti oblikovati prirodu prema našim htijenjima. Umjesto toga, omogućujemo ulazak prirodi, i omogućujemo joj da nam pomaže.’

Thomas Friis Pihlkjær, glavni greenkeeper Samsø Golf kluba

Priče i principi #16
Natrag na vrh

Može li umjetna trava biti dobro rješenje za koncept održavanja bez upotrebe pesticida?

Odgovor na ovo pitanje nije jednoznačan, a uključuje detaljnu analizu:

  • Troškovi nabave umjetne trave inicijalno su viši, no, troškovi održavanja puno su niži, osobito kad se teren intenzivno koristi.
  • Teren pokriven umjetnom travom može se koristiti intenzivnije od terena prekrivenog prirodnom travom, te ovu činjenicu treba uzeti u obzir pri izradi studije isplativosti.
  • Korištenjem umjetne trave smanjuje se negativan utjecaj vremnskih priliks.
  • Prirodna trava doprinosi bioraznolikosti, koristi CO2, a proizvodi kisik.
  • Nasuprot uvriježenom mišljenju, umjetna trava se također treba redovito održavati kemijskim proizvodima (sredstvima protiv pjenjenja, algicidima, itd.) kako bi se osigurala dugovječnost.
  • Pravi ekološki otisak umjetne trave u odnosu na prirodnu još je uvijek nerazriješeno pitanje, osobito kad se uzme u obzir biorazgradivost.
  • Tereni od umjetne trave mogu prouzrokovati neugodnosti prilikom korštenja, npr, trenje i elektricitet.

Nekolicina stručnjaka preporuča kombinaciju: umjetna trava za terene za trening, a prirodna trava za zabavu i za visokokvalitetne sportske terene. Opet, treba imati na umu da se ove dvije površine održavaju na sasvim drukčije načine.

Dio IV – Komunikacija i podizanje osvještenosti javnosti

Svatko od nas ima pravo na zdrav okoliš, slobodan od pesticida. Istovremeno, svatko od nas ima odgovornost za zdravlje i ljepotu krajolika koji nas okružuje. Svakodnevno, primjerice, odabiremo što ćemo jesti, zajedno odlučujemo kako se uzgaja naša hrana i da li je tretirana pesticidima.

Kao građani možemo nastupati inidividualno i kolektivno kako bismo osigurali da je okoliš u kojem živimo zdrav i ugodan. Urbane zajednice i obiteljski vrtovi su među najboljim primjerima prostora prenamijenjenih za društvo.

Ključna stvar je da gradovi započnu dijalog s građanima kako bi pronašli zajedničko rješenje za gradove bez pesticida, gdje su bioraznolikost i društveni aspekt ostvareni za dobrobit cjelokupne zajednice. Tek tada možemo imati dinamične i napredne gradove.

Carlo Petrini, predsjednik mađunarodne udruge Slow Food, aktivne u 160 zemalja.

Priče i principi #17
Natrag na vrh

Kako obavijestiti javnost o prelasku na održavanje bez pesticida?

Javnost, tj. građani trebaju biti obaviješteni o predstojećem prelasku na upravljanje (zelenim) površinama bez upotrebe pesticida. Ukoliko se propusti obavijestiti građane o promjeni, rezultat može biti odbacivanje novog koncepta zbog nepoznavanja prednosti novog načina i nepoznavanja benefita po njihovo zdravlje i zdravlje cjelokupnog okoliša, a to može ugroziti plan prelaska na upravljanje bez upotrebe pesticida. Uz to, stanovnici trebaju biti obaviješteni o novom načinu održavanja i zbog održavanja javnih prostora za koje su nadležni, poglavito pločnika.

Park u Olatu (Španjolska), zelena točka za sastanke. Photo © Eddy Zijlstra

Ključne točke za osiguravanje učinkovite komunikacije

  • Osmislite plan informiranja građana za svaki tip održavane površine (groblje, parkovi, prometnice, itd.) kako biste objasnili procese i izmjene u održavanju. Promjene najavite prije početka provođenja planova.
  • Naglasite razloge prelaska na novi koncept: zdravlje građana, pozitivan utjecan na okoliš, poboljšanje kvalitete života, povratak prirode u gradove, itd.
  • Jasno definirajte ciljne skupine i u skladu s tim prilagodite poruke koje želite prenijeti.
  • Budite kreativni u odabiru metoda prenošenja poruka (natpisi, znakovi, promotivni letci, plakati, objave u novinama, na web stranicama, itd.).
  • Uključite sve izvođače u informiranje.
  • Osposobite djelatnika za kontakte s javnošću koji će odgovarali na upite i eventualne pritužbe.
  • Demonstrirajte funkcionalnost ovog koncepta izvođenjem pilot projekata koje građani mogu posjetiti i uvjeriti se u rezultate. Pridonosite podizanju osviještenosti.
  • Greške koje svakako treba izbjeći: obaviještavanje javnosti nakon uvođenja promjena, u smislu reagiranja na pritužbe kada su iste već zaprimljene.

Valonija i Flandrija predlažu kampanje za podizanje svijesti.

Gradić Accetaflore, u Francuskoj je preispitao stav građana o rastu divljeg cvijeća u gradovima, te je pomogao djelatnicima na održavanju da smanje upotrebu pesticida objavljivanjem brojnih obavijesti.

 

Nevladine udruge pomažu u prelasku na održavanje bez pesticida

Flamanska nevladina udruga Velt pruža niz usluga građanima, a njihova internetska stranica sadrži brojne savjete o vrtlarenju bez pesticida. Također odgovaraju na sve upite građana vezane za pitanje održavanje zelenih površina bez pesticida.

Velt je nedavno započeo kampanju kojom bi se zabranila upotreba pesticida privatnim osobama.

Takav pristup nužan je u nastojanjima da se uistinu prestanu koristiti pesticidi...

“Nature-network” oznaka

logoUdruga Natagora je izradila informativni materijal s brojnim smjernicama za građane o alternativama pesticidima.

Natagora također koristi oznaku “nature-network”. Ovime se nagrađuju javne površine na kojima se poštuje 5 obveznih odredbi, uključivo ona o zabrani korištenja pesticida. Površine koje udovoljavaju ovim odredbama dobivaju ovu oznaku na ploči koja se postavlja na vidljivo mjesto kako bi se podigla osvještenost građana.

Briselska nevladina udruga Apis Bruoc Sella organizirala je ciklus konferencija u Briselu, s naglaskom na teme poput važnosti komuniciranja s građanima i ciljnim skupinama u 19 općina Brisela.

Nevladine udruge također mogu pomoći ilustriranjem koraka koji se moraju poduzeti kako bi se osigurala uspješnost projekta.

Priče i principi #18
Natrag na vrh

Kako uključiti građane?

Građani trebaju biti i obaviješteni, i uključeni u proces. Oni imaju ulogu ne samo u podizanju razine osviještenosti, već i u konkretnim zadacima, npr., održavanju čistoće pločnika.

Volonteri odstranjuju invazivnu stranu vrstu (Danska), Photo © Zajednica Furesø

Građani uključeni u ozelenjavanje gradova

Najsigurniji način da se osigura toleriranje rasta divljih biljaka od strane građana jest da ih se potakne i da im se omogući sadnja u podnožju zidova, u podnožju drveća i na trenutačno praznim područjima. Kroz novi izgled i zajednički angažman, zelena područja održavana novim principom bit će rado prihvaćena.

  • Gradovi potiču građane da sade cvijeće oko stabala.
  • Projekt „Drveće u susjedstvu“ omogućuje građanima „usvajanje“ površina koje tada mogu obrađivati prema vlastitim željama. Ljudi koji nemaju vlastito dvorište mogu na ovaj način obrađivati svoj komadić zemlje. Na ovaj se način stvara čvrsta povezanost između zelenijeg grada i metoda održavanja bez pesticida.
  • Gradovi također potiču građane da ozelenjuju zidove - “Let’s green our walls” projekti.
Priče i principi #19
Natrag na vrh

Kako odgovarati na pritužbe građana?

Pritužbe građana mogu se iskoristiti kao koristan alat za uključivanje građana u projekt. Informirajte ih o pojedinostima projekta te ih pozovite da se i sami uključe u proces dajući im aktivne uloge. Vrlo je korisno zadužiti osobu koja je osposobljena za održavanje bez pesticida, i koja može koordinirati akcijama i procesima.

Tim vrtlara u gradu Watermael Boitfort (Belgija), Photo © Zajednica Watermael Boitforta

Djelatnici na terenu trebaju biti uključeni u informiranje građana

Također, trebaju biti educirani o načinima rješavanja verbalnih pritužbi koje primaju tijekom posla. Na taj način mogu promicati ideje i postati ambasadori projekta kojim se osigurava zdraviji i kvalitetniji život građana.

Ponekad pritužbe građana mogu ukazati na do tad neuviđene probleme, te mogu biti indikator potrebnih radnji. No, uglavnom su pritužbe rezultat neznanja i neinformiranosti, stoga je informiranje građana, ali i djelatnika na projektu od iznimne važnosti.

Pritužbe se ne smiju zanemarivati. Na svaku pritužbu treba odgovoriti, te ukoliko je opravdana, analizirati ju i prilagoditi situaciju s izvođačima i djelatnicima na održavanju.

Međutim, pritužbe ne smiju usporavati ni ometati prelazak na održavanje površina bez pesticida. Svaka nova aktivnost podiže razna pitanja, no projekt ne smije biti opstruiran od strane nekolicine.

Kako možemo potaknuti vrtlare zadužene za održavanje zelenih površina da usvoje princip održavanja bez upotrebe pesticida? Da li je korisno obučiti ih?

Priče i principi #20
Natrag na vrh

Kako promicati održavanje zelenih površina bez upotrebe pesticida među odjelima koji se bave održavanjem?

Ovisno o općinskom ustroju, odgovornost za održavanje zelenih površina može biti u nadležnosti odjela za okoliš, javne radove, ceste, civilno društvo, itd. Ponekad je neohodno reorganizirati odjele, održavati redovite sastanke i prilagoditi zadatke pojedinih odjela kako bi se osigurala nesmetana provedba plana.

Voćnjak jabuka Park Solvay (Belgium), Photo © Brussels Envionment (IBGE)

 

Većina belgijskih gradova već je osigurala komunikaciju različitih timova koji zajednički rade na ostvarenju cilja.

Priče i principi #21
Natrag na vrh

Kako motivirati vrtlare da usvoje koncept održavanja površina bez upotrebe pesticida? Treba li im edukacija?

Donositelji propisa, kao i vrtlari, trebaju razumijeti da je njihova uloga evoluirala i izmijenila se. Vrtlari će trebati usvojiti nova znanja i nove tehnike i vještine kako bi uspješno održavali površine bez upotrebe pesticida.

Photo © Zajednica Beersela

 

Važno je detaljno objasniti da koncept bez upotrebe pesticida nije korak unatrag, te da je usvajanje novih znanja i vještina mogućnost za napredovanje. Postoji mogućnost da će pojedini vrtlari smatrati da se njihovo usvojeno znanje i vještine potcjenjuju, a poneki će otvoreno biti protiv koncepta bez pesticida, no dosadašnja praksa je pokazala da ih velika većina podržava pristup pri kojem ne trebaju strahovati za svoje zdravlje prilikom upotrebe pesticida, niti se osjećaju loše zbog ugrožavanja tuđeg zdravlja.

Poželjno je da vrtlari, osim da samo slijede naputke, budu otpočetka u potpunosti uključeni u proces prelaska na novi način održavanja. Njihovo znanje o biljkama i vještine trebaju se iskoristiti od početka projekta. Također je važno organizirati edukacije, posjete obližnjim gradovima koji prakticiraju koncept bez pesticida, organizirati razmjene vrtlara, i sl.

It is also important to engage workers by organising training sessions, visits to pesticide free towns nearby, exchanges with other gardeners etc.

Pogledajte kartu PAN Europe udruge kako biste pronašli grad u Vašoj blizini, te nas kontaktirajte ukoliko Vam je potrebna pomoć.

Dio V – Pitanje troškova

Integracija neobične suradnje / tehnička suradnja u prijelazu na princip gradova bez pesticida:

“FREDON Alsace, savez profesionalnih poljoprivrednika postavlja primjer u području podizanja osviještenosti u općinama Alsacea te podupire gradove na prelazak na održavanje površina bez upotrebe pesticida. Od početka prelaska do potpunog prestanka korištenja fitokemikalija poljoprivrednici u Alsaceu su podržavali gradovi i sela u ovom procesu. Glavna namjera poljoprivrednika bila je, i još je uvijek, smanjenje upotrebe pesticida na globalnoj razini. Svoju stručnost, stečenu kroz provjerenu praksu uzgoja bilja, stavili su na raspolaganje lokalnim vlastima. Zahvaljujući parterstvu između poljoprivrednika i gradova, tijekom procesa prelaska na upravljanje bez upotrebe pesticida, otvorena su nova radna mjesta u vodnom sektoru regije Alsace. Poljoprivrednici su bili, a ostaju i nadalje, ključna snaga procesa jer vjeruju u njega”

Philippe Rothgerber, proizvođač organskih jabuka i jabučnog sok iz Alsacea, član odbora FREDON Alsace

Priče i principi #22
Natrag na vrh

Da li održavanje površina bez upotrebe pesticida znači više troškove održavanja?

Kada govorimo o troškovima alternativnih metoda, svakako treba uzeti u obzir slijedeće činjenice:

Korištenje pesticida također košta

  • Studije u SAD-u procjenjuju troškove šteta nastalih upotrebom pesticida na 12 milijardi $ (David Pimentel (2009); Environmental and economic costs of the application of pesticides primarily in the United States).
  • Studije provedene u Velikoj Britaniji i Njemačkoj su došle do zaključka da su eksternalije prouzrokovale troškove od 257 milijuna $, odnosno, 166 milijuna $, a koje su platili građani zbog pesticidima uzrokovanog lošeg zdravlja (Pretty & Waibel (2005), Paying the price: the full cost of pesticides. The pesticide detox. Earthscan, London).
  • Francuska tudija procjenjuje ukupne troškove zagađenja voda u Francukoj, natalog zbog upotrebe peticida i dušika na 1.5 mlrd €.

I Flamanci i Nijemci su proveli istraživanje o mogućim dodatnim troškovima povezanim s konceptom održavanja bez upotrebe

Oba istraživanja u se fokusirala na kratkoročnije promjene koje uključuju ulaganje u nova znanja i edukacije, i nabavu strojeva.

Njemačko istraživanje je provela nevladina organizacija BUND 2015., zaključivši da je upotreba pesticida često ekonomičnijaod korištenja aternativnih metoda koje uključuju povećanje broja djelatnika te nabavku nove opreme i strojeva;

  • Grad Bielefeld je nabavio uređaj za apliciranje vruće vode, a troškovi su €0.07 po m2.
  • Grad Recklinghausen je izračunao troškove od €0.11-€0.13 po m2 za nabavu novih uređaja.
  • Grad Münster je u 2012. nabavio uređaj „Ecoflame hot air drum“, uređaj koji se može priključiti na traktor. Iako je cijena uređaja €25,000, troškovi po m2 u niži nego za ijednu drugu alternativnu metodu.
  • Grad Göttingen je napravio sveobuhvatan plan smanjenja troškova održavanja stavljajući naglasak na urednost i povećanje biološke raznolikosti, a rezultat je smanjenje troškova odgovarajućom sadnjom.

Flamansko istraživanje izradila je Međugradska razvojna agencija kempenskog područja 2011. Razultati su bili vrlo širokog raspona:

  • Za održavanje pločnika povećanje opsega posla variralo je od 0% do 500%.
  • Za zelene površine, vrijednoti su varirale od 25% smanjenja opsega posla do 100% povećanja posla.

Prijelaz na koncept bez potrebe pesticida pitanje je mijenjanja načina upravljanja, i s vremenom rezultati će se pojaviti

Pitanje kako i kada se organzirati je vrlo važno. Ključ postizanja isplativosti i učinkovitosti leži u pravovremenoj intervenciji suzbijanja invazivnih vrsta.

Na kraju, važno je spomenuti da su gradovi koji su prvi uveli koncept održavanja površina bez upotrebe pesticida već isprobali i provjerili učinkovitost pojedinih metoda i tehnologija, te rado dijele svoja iskustva i provjerene metode s drugim gradovima.

So our advice is, see the potential temporary costs as an investment for the future, consider more periannual, new working methods etc, and do it all step wise, our planet needs it.

PAN Europe pomaže u širenju znanja i spoznaja o novim tehnologijama kojima se prelazi na upravljanje površinama bez upotrebe pesticida. Iz tog je razloga razvijena internetska stranica posvećena gradovima koji svoje površine održavaju bez pesticida i na kojoj su prezentirani njihovi uspjesi, ali i navedene smjernice za gradove koji još nisu usvojili ovaj koncept.

Priče i principi #23
Natrag na vrh

Zaključak

Pesticidi se smatraju najisplativijim kratkoročnim rješenjem, dok se dugoročne posljedice na zdravlje i okoliš ignoriraju. Održiv put u budućnost ne predstavlja samo eliminacija pesticida iz upotrebe u gradovima i zamjena alternativnim metodama (biološkim ili mehaničkim). Ono što zaista trebamo jest temeljito preispitivanje načina na koji doživljavamo okoliš, kako bi se promjene prihvatile (sadnja cvijeća na grobljima, pločnici s poljskim cvijećem, itd.)

Primjer kojeg daju nadležna tijela bit će ključan alat za pomoć svima – od građana do poljoprivrednika – da postanu svjesni hitne potrebe da upravljamo našim planetom na odgovoran i razuman način.

 

Za više informacija:

Priče i principi #3

http://www.eupen.be/Leben/Umwelt/Null-Pestizide.aspx
http://www.mce-info.org/Pdf/expo_communessanspesticides.pdf
http://www.strasbourg.eu/environnement-qualite-de-vie/nature-en-ville/ze...
https://stad.gent/natuur-milieu/nieuws-evenementen/pesticiden-het-gezond...
https://stad.gent/natuur-milieu/u-houdt-van-gent/creëer-meer-groen/stoep-én-tuin-zonder-pesticiden
http://www.lens.be/news/zero-pesticides-en-wallonie
http://watermaal-bosvoorde.be/nl/Bestanden/1170/avril2015.pdf
Trailer: https://youtu.be/Veu7Dikqr4g or www.byebyepesticides.flowers 
http://vandigrunden.dk/om-kampagnen/
http://www.alken.be/product/1843/maak-uw-tuin-winterklaar-zonder-pesticiden
http://www.dgga.dk/Venstre_side/Have/Havekursus.html
http://www.hasselt.be/nl/content/8317/ambertuin.html

 

Priče i principi #4

Turf laying: http://www.gestiondifferenciee.be/files/Fiches/Fiche-Enherbement.pdf
Flower meadows: http://www.gestiondifferenciee.be/files/Fiches/Fiche-FleurissementDiff.pdf
Lawns/sports grounds: http://www.gestiondifferenciee.be/files/Fiches/Fiche-TerrainsSport.pdf
Guide to pesticide free design: https://www.vmm.be/publicaties/pesticidenvrij-ontwerpen

 

Priče i principi #5

http://www.zonderisgezonder.be/bestrijdingsgids/ongewenste-planten/tusse...
http://www.gestiondifferenciee.be/files/Fiches/Fiche-Paillage.pdf
http://www.terre-horizon.fr/uploads/media/Fichespaillages.pdf

 

Priče i principi #6

List of ground-cover plants: http://www.cthgx.be/couvre-sols
http://www.alterias.be
http://www.gestiondifferenciee.be/files/Fiches/Fiche-Plantes_couvre-sols...
http://ecowal.be/fleurissements-urbains-champetres/plantes-couvre-sols

 

Priče i principi #7

http://www.gestiondifferenciee.be/files/Fiches/Fiche-PrairiesFleuries.pdf and http://www.gestiondifferenciee.be/files/Fiches/Fiche-FleurissementDiff.pdf
http://ecowal.be/main/files/pdf/prairies-fleuries-11645-fr.pdf
http://www.apisbruocsella.be/fr/prairiesfleuriesurbaines
http://beweegt.velt.be/plantenzoeker
http://www.velt.nu/vraag-antwoord/siertuinvragen/hoe-leg-je-een-bloemenw...
http://www.lne.be/themas/natuur-en-milieueducatie/nmerond/vergroening/ei...
http://www.velt.be/vraag-antwoord/siertuinvragen/bloemenweide-bloemenakk...
Suppliers of wildflower seed mixes (p.26): https://data.inbo.be/purews/files/2230508/INBO.A.2012.80.pdf

 

Priče i principi #8

http://www.weekvandebij.be/

 

Priče i principi #9

http://www.morgensterzaden.nl/
http://www.ecosem.be/nl/activities.php
http://www.cruydthoeck.nl/
https://www.debolderik.net/
http://www.medigran.nl/
http://www.deheliant.nl/page.php?textid=1
http://www.dekeltenhof.nl/main.php

 

Priče i principi #11

http://www.wageningenur.nl/nl/Onderzoek-Resultaten/Projecten/DOB-verhard...
http://www.brrc.be/nl/artikel/a8412
http://sterf.golf.se
http://www.edenn.fr/wp-content/uploads/2015/02/EA-0phyto-Fiche_Entretien...
http://forskning.ku.dk/find-en-forsker/?pure=files%2F146659300%2FPestici...

 

Priče i principi #12

http://beyondpesticides.org/dailynewsblog/2013/08/goats-replace-herbicid...
Examples from France: http://www.anvl.fr/phyto-eco/ and http://conservatoire-botanique-fc.org/doc-cbnfc-ori/flore-franche-comte-...

 

Priče i principi #13

http://biodiversite.wallonie.be/fr/cimetieres-nature.html?IDC=5930
http://www.natureparif.fr/attachments/forumdesacteurs/guide_cimetiere/Gu...
http://zeropesticide.brussels/fr/cimetieres
http://www.natuurenbos.be/natuurbegraafplaatsen

 

Priče i principi #14

http://www.gestiondifferenciee.be/files/Fiches/Fiche-Desherbage.pdf
http://www.zonderisgezonder.be/bestrijdingsgids/ongewenste-planten/op-op...

 

Priče i principi #17

http://www.gestiondifferenciee.be/professionnel/campagne-0-pesticide/416/2
Zonder is gezonder: http://www.zonderisgezonder.be/campagnemateriaal
http://www.ecophytozna-pro.fr/data/recommandation_outils_com_ind.pdf
http://www.velt.behttp://velt.nu/vraag-antwoord/overzicht-siertuinvragen
http://www.natagora.be/reseaunature/index.php?id=2288
or www.natureaujardin.be
http://www.mce-info.org/upload/File/methodo_vegetalisons.pdf
or http://sauvagesdemarue.mnhn.fr/sauvages-de-ma-rue/presentation)
www.zeropesticide.brussels

 

Priče i principi #18

http://www.schaerbeek.be/vivre-schaerbeek/logement-urbanisme-environneme...
http://ecohuis.antwerpen.be/Ecohuis/Ecohuis-Hoofdnavigatie/Bewoners/Nieu...
http://www.lille.fr/cms/accueil/cadre-vie/parcs-jardins-promenades-lille...

 

Priče i principi #22

http://www.developpement-durable.gouv.fr/IMG/pdf/ED52-2.pdf